Predavanje o crnogorskom jeziku
Povodom obilježavanja 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika, u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi juče je održano predavanje posvećeno crnogorskom jeziku.
O složenim temama i mnogim specifičnostima koje čine jezik u Crnoj Gori govorili su profesor književnosti dr Novak Kilibarda, saradnici na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost mr Novica Vujović i mr Jelena Šušanj, i student komunikologije, Baranin Filip Jovanovski. Moderator predavanja bio je mr Ivan Jovović, član Upravnog odbora Matice crnogorske.
Jovović je istakao važnost očuvanja vlastitog jezika, ali i to da preko maternjeg jezika učimo da poštujemo i kulturu različitosti drugih jezika.
“Jezik je jedna od bitnih identitetskih odrednica, jer preko maternjeg jezika mi izražavamo misli, stavove, stičemo znanja i vještine, a ujedno i najbolje saopštavamo drugima vlastite emocije. Treba da zapamtite da bez poznavanja i korištenja maternjeg jezika ne možete imati svijest o sebi, o vlastitoj prošlosti, pa samim tim prepoznati izazove budućnosti“, poručio je Jovović.
Profesor dr Novak Kilibarda govorio je o stanju jezika u nastavi u crnogorskim prosvjetnim ustanovama, od osnovne, preko srednje škole, pa do fakulteta.
“U dubljem lingvističkom značenju jednim jezikom govore Crnogorci, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ali svaki od tih naroda ima pravo da taj jezik nazove svojim nacionalnim imenom i vrlo je neukusno kada se neko buni zašto je jedan od tih naroda svoj jezik nazvao svojim nacionalnim imenom. Sve te specifičnosti tog zajedničkog jezika su veoma naglašene, jer ti narodi nijesu imali istu istoriju kroz vjekove. Jedan narod će ići naprijed, ne ako služi svojoj prošlosti, nego ako cijeni svoju prošlost i s tom prošlošću ulazi u budućnost. Da smo svačim bogati u Crnoj Gori kao jezikom, bili bismo jedni od najbogatijih naroda“, kazao je Kilibarda, dodavši da “nije unižavanje naše kulture, duha i jezika oživljavanje glasova koji su živjeli i žive i danas kod običnog naroda“. Kilibarda je naglasio da se crnogorski jezik ipak najbolje osjeća kroz usmenu književnost, čiji je jedan od najvećih predstavnika Starac Milija.
Profesor sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, mr Novica Vujović prisutnima je objasnio kako se primjenjuje crnogorski jezik u nastavi.
„Kada govorimo o crnogorskom jeziku, treba reći da je to jezik koji je potvrđen na ovom prostoru od dukljanskog perioda do današnjih dana, proučavan na osnovu istorijskih spomenika. Kako se ta društveno-istorijska i socijalna atmosfera mijenjala, tako je jezik primao druge jezičke slojeve. Dolaskom Osmanskog carstva znatan broj riječi orijentalnog porijekla ulazi u naš jezik. Pored njega, postoji i veliki broj riječi iz drugih jezika. Iz Žitija kneza Vladimira vidi se da su ti tekstovi iznikli iz bogate podloge usmene književnosti“, kazao je Vujović. On je objasnio da se bogatstvo crnogorskog jezika može potvrditi kroz njegov pravopis i gramatiku.
Mr Jelena Šušanj je pojasnila učenicima kako globalizacija utiče na bilo koji maternji jezik, ističući da u svijetu postoji preko 6.000 zabilježenih jezika, ali da na svakih 15 dana po jedan “umre”. “Na internetu je 72% posto svih sajtova pisano na engleskom jeziku, što znači, da ako želite da koristite internet, prosto ste primorani da znate engleski jezik. Na taj način vi ćete sve manje u tom domenu tehnologije i elektronskih komunikacija koristiti izraze svog maternjeg jezika, prosto nećete imati potrebu da prevodite neke stvari, nego ćete preuzimati riječi koje su u lingvistici poznati kao anglicizmi. Danas ćete u velikoj mjeri čuti lingviste da se žale na preveliki unos anglicizama u naš jezik, ali to ga neće naružiti ako se koriste u normalnoj mjeri, ako ne zanemarujete riječi koje su nikle u našem jeziku“, kazala je Šušanj.
Student Komunikologije Filip Jovanovski govorio je kakav jezik treba da koristimo u javnom diskursu i da li službeni jezik dovoljno koristimo i na koji način.
“Ljudi koji se protive crnogorskom jeziku, kojih ima možda i u većini, i kojima smo stalno izloženi, ne znaju ništa o istoriji. Ne treba da se mrzimo, treba da pružimo ruku pomirenja, treba da kažemo - ti pričaš tim jezikom kojim pričaš, ja crnogorskim, ali ćemo i dalje biti drugovi. Kada bismo to vrijeme koje provodimo svađajući se, proveli gradeći Crnu Goru kao mladi ljudi, onda bismo na kraju imali Crnu Goru koja bi bila toliko dobra i uspješna da ne bi bilo ni bitno kojim jezikom govorimo“, poručio je Jovanovski.
Na kraju predavanja, učenici su učestvovali u igri “Koliko poznajemo maternji jezik”, gdje su im bile ponuđene neke od starinskih riječi kao što su npr. crevlje, putijer, ožica i guvno, za koje su trebali da odgovore šta one znače. Na većinu pitanja srednjoškolci su dali tačan odgovor.